SAVJET AGRONOMA: Priprema plastenika i zemljišta za proljetnu povrtlarsku proizvodnju

Proljetna povrtlarska proizvodnja u plastenicima zahtijeva visoku preciznost i pravovremenu pripremu. Period od januara do marta predstavlja najvažniju fazu kada se obavljaju radovi koji direktno utiču na početni rast biljaka, zdravlje rasada i konačan prinos.
Zanemarivanje pripreme plastenika i zemljišta stvara idealne uslove za razvoj patogena (plamenjača, pepelnica, botritis), štetočina (trips, lisne uši, bijela mušica), kao i poremećaje u ishrani biljaka tokom vegtacione sezone.
Zato je detaljna priprema prije sadnje temelj profesionalne povrtlarske proizvodnje.

1. Temeljito čišćenje i dezinfekcija plastenika
Nakon završetka prethodne sezone, plastenik treba potpuno očistiti. Ovo podrazumijeva:
Uklanjanje biljnih ostataka (suhe stabljike, korijenje, opalo lišće i stari malč). Biljni ostaci su rezervoar spora gljivica i jajašaca štetočina.
Pranje konstrukcije i folije. Mlaz vode uklanja prljavštinu i povećava prodiranje svjetlosti i do 30%.
Čist plastenik znači bolju fotosintezu i brže ukorjenjivanje biljaka.
Dezinfekcija konstrukcije i opreme. Koriste se rastvori na bazi hlora, specijalizovani preparati za dezinfekciju plastenika. Obavezno dezinfikovati i stolove, kontejnere, noževe, makaze, kante, putanje.

2. Priprema zemljišta: analiza, obrada i poboljšanje strukture
Priprema zemljišta (analiza, obrada i poboljšanje strukture). Preporučuje se uraditi agrohemijsku analizu koja obuhvata parametre kao što su pH vrijednost, sadržaj humusa, makro i mikroelemente.
Osnovna obrada zemljišta. Plastenik se najčešće obrađuje ručno ili frezanjem na dubini 20-tak cm, usitnjavanje grudvi, prozračivanje zemljišta. Cilj je omogućiti kvalitetan rast korijena i dobru drenažu.
Unos organske materije. Najvažniji korak!. Organska materija povećava saržaj humusa, poboljšava strukturu zemljišta i kapacitet zadržavanja vode. Najbolji izbori su zreli stajnjak (30–40 kg/m²), kompost, peletirano organsko đubrivo. Primjenjuje se 10–15 dana prije sadnje.

3.Solarizacija ili biološka dezinfekcija zemljišta
Ovaj postupak se radi samo kada je moguće postići dovoljne temperature. Zemljište se navlaži, prekrije folrijom i ostavi 4-6 sedmica. Zemljište se zagrije do 50–60°C i uništi veliki dio patogena, nematoda i korovskih sjemenki.

4.Finalna priprema: nivelacija, formiranje gredica i navodnjavanje
Razmak gredica zavisi od kulture, ali generalno širina 80–100 cm, prolazi 40–50 cm. Gredice obezbjeđuju bolju aeraciju, bolju kontrolu vlage, lakše kretanje kroz plastenik.
Kapi po kap je najefikasniji sistem navodnjavanja u plastenicima. Potrebno je provjeriti čistoću filtera, protočnost traka, ispravnost ventila, položaj trake (kapaljke prema gore ili dolje ovisno od modela)
Ventilacija je ključ prevencije gljivičnih oboljenja. Potrebno je provjeriti prozore i otvore, mehanizme za podizanje bočnih folija, mreže protiv insekata. Optimalna vlažnost za većinu povrća: 65–75%.
Prekomjerna vlaga znači veći rizik od plamenjače, botritisa, pepelnice.

5.Priprema rasada kao početak nove sezone
Za rani plastenički uzgoj preporučuje se korištenje sterilnog supstrata, tretiranje sjemena ako je potrebno, zagrijavanje supstrata prije sjetve, pravilno osvjetljenje rasada (12–14 h dnevno). Najčešće kulture paprika, paradajz, krastavac, salata, kupusnjače.