- +38737516052
- poljosementidoo@hotmail.com
SAVJET AGORNOMA: Planiranje plodoreda za narednu sezonu
Zašto je pravilna rotacija kultura ključ zdravog zemljišta i visokih prinosa
Plodored predstavlja jedan od najvažnijih agrotehničkih postupaka u biljnoj proizvodnji, a njegova ispravna primjena temelj je dugoročno održive i ekonomski efikasne poljoprivrede. Iako se često zanemaruje u praksi, pravilno planiran plodored donosi brojne koristi: smanjuje pojavu bolesti i štetočina, povećava plodnost zemljišta, optimizira iskorištenje hranjiva i poboljšava samu strukturu zemljišta. Decembar je idealan mjesec da se pristupi planiranju, jer omogućava dovoljno vremena za pripremu, nabavku sjemena i analizu zemljišta.
U nastavku donosimo praktičan vodič za uspješan uzgoj tokom zimskog perioda.
1. Procjena trenutnog stanja parcela
Prvi korak u planiranju plodoreda je detaljna analiza postojećeg stanja proizvodnih površina:
Pregled kultura uzgajanih prethodnih godina kako bi se izbjegao uzgoj iste vrste ili vrsta iz iste botaničke porodice, na istoj parceli u prekratkom razmaku.
Analiza plodnosti zemljišta (pH, humus, makro i mikroelementi) pokazuje stvarne potrebe tla i omogućava da se izbor kultura prilagodi stanju hranjiva.
Pojava bolesti i štetočina prethodne sezone, što posebno utiče na izbor naredne kulture (npr. izbjegavati ponovnu sjetvu kultura osjetljivih na istu vrstu štetočina i patogena)
2. Planiranje rotacije po biljnim porodicama
Suština plodoreda je da se kulture iz različitih botaničkih porodica smjenjuju u planiranom ciklusu. Time se prekida životni ciklus mnogih specifičnih patogena i štetočina.
Poželjno je da pauza između dvije kulture iz iste porodice traje 3 do 5 godina, ovisno o intenzitetu proizvodnje i stanju zemljišta.
3. Uvažavanje dubine korijenovog sistema
Kulture s dubokim korijenom (suncokret, lucerka) i plitkim korijenom (salata, špinat) imaju različite zahtjeve i troše hranjiva iz različitih slojeva tla.
Planom rotacije treba kombinirati dubokokorjenaste vrste koje poboljšavaju strukturu tla, razbijaju zbijene slojeve zemljišta i “izvlače” hranjiva iz dubljih slojeva i plitkokorjenaste vrste koje koriste hranjiva iz površinskog sloja tla.
Ovaj pristup doprinosi stabilnijoj strukturi zemljišta i ravnomjernijem rasporedu hranjiva.
4. Uključivanje leguminoza
Leguminoze (grašak, grah, soja, lupina) obogaćuju tlo azotom zahvaljujući simbiozi sa bakterijama iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium.
Njihovo uključivanje u plodored donosi: povećan sadržaj organske mase, prirodnu prihranu azotom (30–80 kg/ha zavisno od vrste), bolju strukturu i vodopropusnost tla.
U praksi se leguminoze planiraju kao preteča zahtjevnijim kulturama, poput kupusnjača ili žitarica koje dobro reagiraju na povećan sadržaj azota u tlu.
5. Planiranje zelenog đubrenja
Zelenišno đubrenje je odličana praksa za obnavljanje tla, posebno u sistemima intenzivne proizvodnje.Najčešće vrste koje se siju za zeleno đubrenje: facelija, raž, grahorica, stočna repica.
Prednosti uključivanja zelenog đubrenja u plodored:povećanje humusa, smanjenje erozije, suzbijanje korova, obogaćivanje tla korisnom mikroflorom.
Planira se u periodima kada je parcela slobodna između dvije glavne kulture.
6. Balansiranje zahtjevnih i manje zahtjevnih kultura
Da bi se izbjeglo iscrpljivanje tla, preporučuje se izmjena visokointenzivnih kultura (kupus, krompir, kukuruz), sa manje zahtjevnim kulturama (žitarice, mahunarke, tikvice).
Na ovaj način se stabilizira nivo hranjiva i smanjuje potreba za dodatnim mineralnim gnojidbama.
8. Izrada godišnje mape plodoreda
Svi podaci trebaju biti uneseni u jasnu mapu ili tabelu plodoreda u kojoj je prikazano koje su kulture bile gdje u prethodne 3–5 godina, šta se planira za narednu godinu, napomene o potrebama za gnojidbom, zaštitom i vremenima sadnje/sjetve.
Ovaj dokument treba održavati iz godine u godinu i koristiti kao osnovu ukupnog planiranja proizvodnje.
SAVJET AGRONOMA, dip.ing. poljoprivrede Zinhad DURMIĆ
Plodored nije samo rotacija kultura, riječ je kompletnom sistemu upravljanja zemljištem. Pravilno planiran plodored povećava prinos, poboljšava zdravlje biljaka, smanjuje troškove gnojidbe i zaštite, te osigurava dugoročnu održivost poljoprivredne proizvodnje. Decembar je idealno vrijeme da se uradi analiza prošle sezone, izrade tabele rotacije i pripreme sve potrebne mjere kako bi nova vegetacijska sezona započela stabilno i produktivno.