Kako pravilno uzeti uzorak zemljišta za agrohemijsku analizu?

Uzorkovanje zemljišta se smatra aktivnošću od izuzetnog značaja za određivanje plodnosti tla. Od načina na koji je uzet uzorak zavise i preporuke za dalje upravljanje zemljištem. Ukoliko se uzorkovanje ne uradi na ispravan način onda je cijeli laboratorijski rad uzaludan, a nalaz i preporučene mjere pogrešne. 

Kako se ispravno uzima uzorak za analizu zemljišta? 

Prije samog uzorkovanja potrebno je pripremiti odgovarajući alat; sonda za uzorkovanje zemljišta ili umjesto sonde se može koristiti klasični ašov, kanta (za miješanje sakupljenih uzoraka), plastična kesa (za pakovanje) te papir i olovka (za bilježenje osnovnih podataka o korisniku zemljišta). Reprezentativni uzorak tla se uzima s površine na kojoj se planira gajiti slijedeća kultura ili s parcele na kojoj je zasnovan višegodišnji zasad. Uzima se veći broj uzoraka kako bi se napravio jedan prosječan uzorak koji će biti korišten za agrohemijsku analizu. Prilikom uzimanja uzorka važno je obratiti pažnju na slijedeće: 

• broj pojedinačnih uzoraka koji je potrebno uzeti,
• dubinu s koje treba uzeti uzorak
• način uzorkovanja

Koliko pojedinačnih uzoraka je potrebno uzeti? 

Broj uzoraka zavisi od površine parcele, homogenosti parcele i pretkulture. Preporuka je da se sa površine od 1000 m² (1 dunum) uzme minimalno 5-6 pojedinačnih uzoraka. Na način da se iskopa rupa veličine 30×50 cm, dubine 30 cm, pomoću ašova iz svake iskopane rupe se uzima jedna glatka vertikalna „kriška“ debljine 5 cm. Što se uzme veći broj uzoraka i od njih napravi jedan prosječan uzorak veća je mogućnost dobivanja stvarnih prosječnih vrijednosti analiziranih parametara. 

Sa koje dubine se uzima uzorak? 

Dubina uzimanja uzorka uslovljena je gajenom kulturom. Za ratarske i povrtlarske kulture uzorak se uzima iz oraničnog sloja, 0-30 cm (gdje je smještena glavnina korijenovog sistema), dok se kod voćarskih kultura uzorak zemljišta uzima s dvije dubine od 0-30 cm i od 30-60 cm tla. Ukoliko je voćnjak već zasnovan tada se uzorak uzima u radijusu krošnje odnosno spušta se vertikalna linija s krajnjih vrhova grana krošnje na tlo (jer su u tom dijelu završeci korijenovog sistema- korjenove dlačice koje su zadužene za usvajanje). 

Na koji način uzeti uzorak? 

Dva najčešće korištena načina uzimanja uzoraka su tkz. šahovski (cik-cak) raspored ili dijagonalni raspored. 

Po završetku uzorkovanja, svi pojedinačno prikupljeni uzorci se stavljaju u kantu ili neku čistu podlogu i dobro izmiješaju. Od  ukupne količine uzima se od 0,5 – 0,7 kg zemljišta- što predstavlja prosječan uzorak. Ovako pripremljen uzorak se spakuje u plastičnu kesu. U kesu se stavlja i kartica ispisana grafitnom olovkom s podacima: ime i prezime korisnika zemljišta, površina parcele sa koje je uzet uzorak, predusjev, slijedeći usjev, datum uzimanja uzorka. Vrećica se zaveže i doprema u ovlaštenu laboratoriju.